Notice: Undefined variable: row_Rubrike in /home/akvarijskeribe/public_html/inc-zaglavlje.php on line 6
akvarij

Koraljni grebeni i otoci

Rubrika: Tekstovi o morskoj akvaristici

KORALJNI SU GREBENI ustroji otporni na valove, izgrađeni od ostataka malih morskih organizama, a možemo ih naći u mnogim plitkim morima s toplom vodom. Glavni je dio grebena masa vapnenca, koja se sastoji od tvorbe čvrsto stopljenih kostura i krhotina školjki i životinja koje su nekad nastanjivale greben, a na površini toga vapnenca tanka je koža živih organizama. Kad ti organizmi umru, njihovi tvrdi dijelovi ostanu kao dio ustroja grebena i pomažu mu da tijekom vremena raste. Koraljni grebeni podržavaju vrlo različitu faunu i floru, a predstavljena je gotovo svaka skupina. Oni zaštićuju obale od izjedanja, u tropskim područjima grade novu zemlju, izgrađuju otoke i mijenjaju kontinentalne obalne crte.


Kako se oblikuju koraljni grebeni

Glavni organizmi koji oblikuju grebene, poznati kao tvrdi, ili kameni koralji, pripadaju razredu žarnjaka, a pojedine su životinje nazvane koraljni polipi. Kako raste, koraljni polip luči vapnenac, gradeći na stijeni ispod sebe. Neki koralji - graditelji grebena - sastoje se od jednog jedinog velikog polipa, ali većina ih živi u kolonijama koje, dok rastu, stvaraju zajedničke kosture raznih oblika. Važan je doprinos životu koraljnih polipa činjenica da je u njihovim tkivima nazočna jednostanična alga nazvana Zooxanthellae. Iako polipi koriste pipke da hvataju plankton za hranu, najveći im se dio hrane sastoji od tih algi, a one ugljični dioksid što nastaje disanjem polipa fotosintezom pretvaraju u hranjive tvari, potrebne polipima za rast, pa stoga i za stvaranje vapnenca.

Te alge polipe opskrbljuju i kisikom. Među drugim organizmima koji grebenima dodaju svoje kosturne ostatke su mekušci i bodljikaši, a daljnji doprinos pružaju organizmi koji buše i pasu, jer razmrvljuju dio kosturnih ostataka u pijesak, koji ispunjava praznine u kosturima. Alge i mahovnjaci koji oblažu korom, sljepljuju koraljne krhotine i druge ostatke u čvrsti greben.

Obrubni grebeni

Grebeni koji obrubljuju oblikuju koraljni rub oko tropskoga otoka, ili duž dijela obale velike kopnene mase, a između grebena i obale ima malo laguna, ili ih uopće nema. Diljem svijeta, to je najčešća vrst grebena, a sastoji se od nekoliko pojaseva, svojstvenih po svojoj dubini, ustroju i zajednicama koralja. Vrh grebena je mjesto preko kojega se lome valovi, obilježeno crtom njihova lomljenja. Pred vrhom grebena je područje gdje skupine koralja rastu prema van, u more, odvojeni udubinama. To je područje najdjelatnijeg rasta koralja. Od vrha grebena prema obali je ravnica grebena, plitka, ravna površina vapna, pijeska i koraljnih krhotina, koja za vrijeme oseke može biti djelomično razotkrivena.

Pregradni grebeni

Pregradni greben je koraljni greben usporedan s obalom, ali od nje odvojen povećom lagunom. Veliki, neprekinuti pregradni grebeni javljaju se u svezi s kontinentalnim kopnenim masama.

Najveći na svijetu su Veliki pregradni greben blizu obale Queenslanda, u Australiji i Pregradni greben Belize, u Karibima, a manji se mogu vidjeti i oko vulkanskih otoka koji tonu.

Pregradni grebeni sadrže iste pojaseve kao i obrubni, ali s nekim dodacima. Pred potpornim se pojasom često nalazi zid koji strmo pada, nazvan pročelje grebena, ili pad, a tu obično vlada bogatstvo koraljnih tvorbi. Glavni dio grebena, iza vrha, često je širok nekoliko kilometara, a može uključivati "krpe" grebena, odvojene potonulim područjima.

Atoli

Atol je krug koraljnih grebena, ili nisko ležećih otoka, izgrađenih od koralja, koji okružuje plitku, središnju lagunu. Atoli su po obliku često eliptični, ali mnogi su nepravilnih oblika. Engleski prirodoslovac Charles Darvvin prvi je, u 1840-im godinama, objasnio način njihova oblikovanja. Pretpostavio je da se obrubni grebeni mogu preobraziti u pregradne, a ovi u atole. Razvio je teoriju da su ti prijelazi posljedica rasta koralja prema gore na rubu vulkana koji postupno tone, a da je atol prstenasta oblika, sa središnjom lagunom zato što je vrh vulkana posve potopljen. Drugi su znanstvenici pridonijeli Danvinovoj teoriji, posebno glede važnosti zadržavanja temperature pri oblikovanju grebena i utjecaja obrasca valova na oblike atola. Danas se uviđa da podizanja razine mora možda isto toliko pridonose oblikovanju atola kao i vulkansko slijeganje.


Opasnosti i pritisci

Koralj ne grebene može oštetiti i uništiti mnogo raznih vrsta pritisaka. Određenu štetu nanosi ljudska djelatnost, a značajnu prijetnju predstavlja povišenje morskih razina zbog globalnog zatopljenja. Među prirodnim su nevoljama razne bolesti koralja, tropske oluje te povećanje grabežljivosti kod životinja, kao što su papagajska riba, puževi i morske zvjezdače "trnove krune", a od 1960-ih godina ove potonje predstavljaju poseban razlog za zabrinutost. Njihovo pojavljivanje jedna teorija objašnjava time što su nestali neki prirodni grabežljiva, a druga tvrdi da je dodatak hranjivih tvari zbog ljudske uporabe obalnog pojasa, mladim morskim zvjezdačama povećao dostupnost planktonske hrane.

Raspodjela koraljnih grebena

Grebeni prekrivaju oko 600 000 četvornih kilometara svjetskih morskih područja. Koralji koji grade grebene mogu živjeti samo u plitkoj, bistroj vodi, gdje ima dosta sunčeva svjetla i gdje je temperatura vode najmanje 18 °C, premda je najbolje da bude 25 - 29 °C. Tu prosječna slanost iznosi 36 dnt, i ne smije biti mnogo djelovanja valova, zamućivanja, ni muljevitosti. Pravi uvjeti za rast grebena nalaze se uglavnom unutar tropskih područja Tihog, Indijskog i Atlantskog oceana i to pretežito u zapadnim dijelovima, gdje je voda toplija nego u istočnima. Koraljnih grebena nema ni u kakvim obalnim krajevima gdje je mnogo sedimentacije iz riječnih tokova. Primjerice, nema ih blizu ušća velikih rijeka u istočnoj Aziji.

JAMES DWIGHT DANA
Za vrijeme svojih motrenja različitih obala u južnom Pacifiku, američki geolog James Dana (1813 - 1895) otkrio je dokaze koji su poduprli zamisli Charlesa Darwina o tome kako se oblikuju atoli. Dana je razvio i teoriju kojom je objasnio kako su oblici atola povezani s obrascima vjetra i valova, koji utječu na opskrbu hranjivim tvarima organizama koji grade grebene.

Preuzeto iz knjige "Velika ilustrirana enciklopedija Zemlja", objavljeno uz dozvolu izdavača Mozaik Knjiga, Savska 66/IV
broj čitanja: 12378

Izabrana riba:

Najnoviji članci:

Najnovije na forumu

Zanimljivi linkovi