Notice: Undefined variable: row_Rubrike in /home/akvarijskeribe/public_html/inc-zaglavlje.php on line 6

Notice: Undefined variable: row_Rubrike in /home/akvarijskeribe/public_html/inc-zaglavlje.php on line 13
akvarij

Razmnožavanje riba

Rubrika: Tekstovi o mrijestu

Reproduktivno ponašanje riba je raznoliko. Premda se u većini slučajeva oplodnja zbiva izvan tijela ženke te mladi izlaze iz jaja kao ličinke, ima dosta vrsta kod kojih je oplodnja unutrašnja te ženke rađaju žive mlade. Neke se ribe mrijeste redovito, često jednom na godinu. Međutim, druge se razmnožavaju samo jednom u životu i obično umiru ubrzo nakon toga. Vrijeme razmnožavanja kontrolirano je vanjskim čimbenicima (koji uključuju temperaturne promjene, stupanj osvjetljenja i dužinu dana) ili unutrašnjim ciklusima (kao što su promjene razine hormona).

Neke ribe daju prednost mrijestilištima te legu jaja ili otpuštaju svoje mlade na mjestima gdje je mogućnost njihova preživljavanja najveća. Kako bi došle u takva područja, neke moraju migrirati i tisuće kilometara.

Kod nekih se vrsta u plićacima skuplja velik broj mužjaka i ženki na mrijest bez ikakva oblika udvaranja. Međutim, neke ribe provode složene rituale udvaranja kako bi povećale svoje izglede prilikom privlačenja odgovarajućeg partnera. Prije samog razmnožavanja neki mužjaci mijenjaju boju. Tako boja mužjaka vrste Callionymus lyra postaje intenzivnija, što on pokazuje mogućoj partnerici tijekom razrađenih kružnih pokreta.

Kod većine riba (kao i kod mnogih drugih vodenih životinja) oplodnja je vanjska. Mužjak prelijeva spermu (mliječ) preko jajašaca (ikre) dok se ona otpuštaju iz ženkina tijela. Mliječ je vrlo gusta, što sprečava prebrzo raspršivanje spermija. Jaja većine morskih riba plutaju zahvaljujući kapljicama ulja te slobodno lebde u vodi kao dio planktona. Jaja slatkovodnih riba u pravilu su teža i imaju ljepljivu površinu, tako da prianjaju uz predmete u vodi. Većina slatkovodnih riba gradi gnijezda za svoja jaja, a neke vrste i čuvaju jaja. U gotovo svim slučajevima iz jaja isplivaju ličinke koje su nepotpuno razvijene te postupno razvijaju kostur, peraje i neke organske sustave.

Vanjska oplodnja održiv je način razmnožavanja riba (i drugih vodenih životinja) djelomično zato što veća gustoća čini vodu prikladnijim medijem za prijenos jaja i spermija od zraka. Osim toga, voda osigurava hranjive tvari i otopljen kisik za jaja koja se razvijaju. Međutim, izgledi za preživljavanje embrija do odraslog stanja prilično su mali, posebno kod morskih riba. Kako bi to nadoknadile, ženke često stvaraju velik broj jaja (i do 5 milijuna kod nekih vrsta). Kod malog broja vrsta razmnožavanje započinje unutrašnjom oplodnjom. Na primjer, kod morskih su pasa trbušne peraje promijenjene u kopulatorni organ koji mužjak misne u nečisnicu ženke. Morska voda ispire spermu mužjaka duž brazde na tom organu, a zatim u ženkino tijelo. Kada je oplodnja unutrašnja, mladi se živi otpuštaju iz ženkina tijela. Kod nekih vrsta koje rađaju žive mlade, jaja se jednostavno sama razvijaju unutar majčina tijela. Kod drugih, uključujući neke vrste morskih pasa i raža, između zametka koji se razvija i ženke postoji veza pomoću koje hranjive tvari prelaze u zametak.

Ženke koje nose žive mlade ulažu popriličnu količinu energije u nošenje i njegu mladih. Međutim, u usporedbi s ribama koje se razmnožavaju vanjskom oplodnjom, njihovi su mladi u trenutku rođenja razvijeniji i imaju veće izglede za opstanak. To znači da živorodne ribe mogu proizvesti i oploditi manje jaja, a ipak održati stabilnu populaciju.

U usporedbi s ostalim skupinama kralješnjaka, ribe uključuju relativno velik broj dvospolaca (hermafrodita), sve među koštunjačama. Neke se ribe, uključujući određene vrste šarana i čikova, razmnožavaju partenogenetski, tako da jaja budu oplođena bez mužjaka. Druge se vrste razmnožavaju tzv. ginogenezom. To uključuje vrstu Poecilia formosa, koja je križanac dviju drugih vrsta, a populacija joj se sastoji samo od ženki. Do razmnožavanja dolazi kad ženku oplodi mužjak bilo koje od dviju roditeljskih vrsta.

PREOBRAZBA
Kad se riba izvali iz jajašca, njezina iumanjčana vreća i dalje je pričvršćena uz tijelo te osigurava prehranu u prvim tjednima njezina života. Ličinki potočne pastrve (na vrhu) treba 3-4 godine da bi sazrela u odraslu jedinku.


Roditeljska njega
Nakon što su otpustile jajašca i spermije u vodu, mnoge ribe više nemaju kontakta sa svojim mladima. Međutim, druge se vrste aktivno brinu o svojim jajima i mladima. Osim zaštite mladih stavljanjem u gnijezdo, neke odrasle ribe brinu se za njih tako da tjeraju grabežljivce, čiste ih kako bi spriječile zaraze ili vrše provjetravanje kako bi osigurale vodu bogatu kisikom. Kad se mladi izlegu, roditelji na različite načine štite ranjive mlade (vidi ispod). Mali broj vrsta i hrani svoje mlade, uključujući vrstu Symphysodon discus, koja preko kože izlučuje hranjivu tekućinu

MORSKI KONJICI
Mužjak morskog konjića (desno) ima neobičnu ulogu u brizi za mlade. Ženka smješta svoja jajašca u vrećicu ispred mužjakova trbuha, gdje ona budu oplođena. Mladi budu otpušteni kad se izlegu, 2-6 tjedana kasnije.

čUVANJE JAJA? ACA U USTIMA
Nekoliko stotina vrsta ciklida nosi jajašca u šupljinama usta i ždrijela. Kad se mladi izlegu, roditelji ih također brane od grabežljivaca tako da im omogućuju sklanjanje u svojim ustima.

 

Preuzeto iz knjige "Velika enciklopedija životnja", objavljeno uz dozvolu izdavača Mozaik Knjiga, Savska 66/IV
broj čitanja: 40376

Izabrana riba:

  • Panaque nigrolineatus


    To je som, kao Hypostomus plecostomus, jede samo i isključivo biljkice. Voli zelene alge, salatu, grašak.Naraste do max 35cm, znači manji od pleha. Potječe iz voda Amazone. I ne razmnožava se u a ...

    » Panaque nigrolineatus

Najnoviji članci:

Najnovije na forumu

Zanimljivi linkovi