Notice: Undefined variable: row_Rubrike in /home/akvarijskeribe/public_html/inc-zaglavlje.php on line 6

Notice: Undefined variable: row_Rubrike in /home/akvarijskeribe/public_html/inc-zaglavlje.php on line 13
akvarij

Ribe - plivanje i plutanje

Rubrika: Anatomija i život riba

Riba se radom svojih mišića pokreće kroz vodu prema naprijed. Duž obje strane njezine kralješnice nalaze se svežnjevi mišićnih vlakana (poznati kao miotomi). Kontrakcijama tih mišićnih svežnjeva u slijedu, jedna u djeliću sekunde nakon druge, riba stvara valovit pokret koji putuje duž njezina tijela od naprijed prema na­trag i na kraju uzrokuje gibanje repa s jedne strane na drugu. Ovaj valoviti pokret gura ribu kroz vodu prema na­prijed. Val obično počinje blizu stra­žnje trećine ili polovice tijela, tako da se samo stražnji kraj giba sjedne stra­ne na drugu.

Kod nekih riba (obično onih koje se brzo kreću) miče se samo krajnji rub repa. Gibanje je naglašenije kod riba koje imaju dugo tanko tijelo. Neke ribe, uključujući jegulje, mogu obrnuti smjer valovita gibanja te tako plivati unatrag.

Peraje imaju važnu ulogu za pogon i kretanje. Leđna i podrepna peraja djeluju slično kao kobilica broda te stabiliziraju tijelo ribe. Parne peraje imaju više uloga. Većina riba koristi se njima kao kontrolnim površinama,
prilagodavajući kut peraja kako bi se pomicale prema gore ili prema dolje u vodi. Kod morskih pasa i nekih koštunjača parne peraje osiguravaju i uzgon dok se riba kreće prema naprijed, a neke ribe rabe svoje parne peraje za "hodanje" po dnu i, u rijetkim slučajevima, po zemlji. Repna peraja uglavnom se rabi za pogon, ali ima ulogu i u kormilarenju.

Ribe se, u pravilu, kreću prilično spo­ro, rijetko prelaze brzinu od 5 km/h. Međutim, neke se ribe mogu kretati puno većom brzinom - npr. vrsta Acanthocjbium solandri, bliski srodnik tune, može tijekom kratkog perioda doseći brzinu od 75 km/h.

Oblik tijela ribe obično odražava njezin način plivanja. Ribe koje dulje moraju plivati većim brzinama u otvorenoj vodi imaju tipičan torpedo -oblik tijela. Tijelo koje je visoko i bočno splošteno manje je djelotvorno, ali je često među grebenskim ribama, koje moraju raditi nagle okrete oko gustoga bilja ili kamenitih površina. Ribe tanka cilindričnog tijela, kao što su jegulje, lako se mogu uvući u puko­tine kako bi našle hranu ili pobjegle pred grabežljivcem. Vrste koje obitavaju uz dno u pravilu imaju leđno-trbušno splošteno tijelo koje im pomaže da ostanu neprimjetne na dnu mora.

Mnoge su ribe neutralno plutajuće. To znači daje njihova gustoća slična gustoći okolne vode tako da mogu plutati na određenoj dubini u stupcu vode. Većina drugih riba malo je negativnije plutajuća - peraje im daju uzgon dok se kreću, ali potonut će ako miruju. Za ribe koje obitavaju uz dno, kao raže, prednost je to što su negativno plutajuće. Dok se pomiču prema gore ili prema dolje u stupcu vode, većina riba može prilagoditi svoju ravnotežu upotrebom organa napunjenog plinom, poznatog kao plivaći mjehur. Kako bi ribe bile više ih manje plutajuće, plin se mjehuru dodaje ili oduzima.

Hrskavičnjaće nemaju plivaći mjehur, ali imaju veliku jetru bogatu uljem koja je rjeđa od vode pa povećava plutajućost.

Preuzeto iz knjige "Velika enciklopedija životnja", objavljeno uz dozvolu izdavača Mozaik Knjiga, Savska 66/IV
broj čitanja: 10424

Izabrana riba:

  • Chilotilapia rhoadesii


    Ova riba se hrani mekušcima tj. puževima. Mali puževe doslovno drobi između ždrijela čeljusti (unutar usta), dok su velike puževe rješava drobljenjem ustima. U akvariju se mo ...

    » Chilotilapia rhoadesii

Najnoviji članci:

Najnovije na forumu

Zanimljivi linkovi