Notice: Undefined variable: row_Rubrike in /home/akvarijskeribe/public_html/inc-zaglavlje.php on line 6

Notice: Undefined variable: row_Rubrike in /home/akvarijskeribe/public_html/inc-zaglavlje.php on line 13
akvarij

Ribe - građa tijela

Rubrika: Anatomija i život riba

GRAđA TIJELA
Ribe imaju neke biološke prilagodbe na život u vodi. Tijelo im je obično takva oblika daje prilagođeno struji vode. prekriveno je glatkim ljuskama te ima peraje koje mu osiguravaju snagu, kormilarenje i stabilnost. Sve ribe imaju škrge za uzimanje kisika iz vode.

Sve vrste riba imaju unutrašnji kostur, premda je on različita oblika kod svake od tri glavne skupine riba. Kod beščeljusnih riba tijelo podržava jednostavan prutić, nazvan svitak ili notokord; neke vrste imaju i rudimentarne kralješke. Morski psi i raže imaju skelet od hrskavice učvršćene kalcijevim karbonatom te posve razvijene kralješke. Većina riba ima skelet izgrađen od kosti. Kao dodatak koštanoj lubanji i kralješnici, one imaju odvojen koštani skelet peraja.

Premda neke ribe imaju glatku kožu, većina ih je zaštićena ljuskama, koštanim pločama ili bodljama. Ljuske, koje su najčešći pokrov, osiguravaju zaštitu i omogućuju djelotvorno kretanje vode preko tijela, a da pritom omogućuju ribi slobodno kretanje. Žlijezde u koži luče sluz koja štiti ribe od nekih bakterija i, kod nekih vrsta, pomaže smanjenju trenja.

PERAJE
Gotovo sve ribe imaju peraje. Dva su osnovna tipa peraja: neparne i parne. Neparne dolaze samostalno, na leđnoj ili trbušnoj središnjoj liniji tijela. Uključuju leđnu (dorzalnu), podrepnu (analnu) i repnu (kaudalnu) peraju. Parne peraje - trbušne (ventralne) i prsne (pektoralne) - dolaze u paru, po jedna sa svake strane tijela.

Peraje uglavnom služe za pokretanje, ali imaju i druge uloge: boje i uzorci na njihovoj površini mogu biti signali za upozoravanje grabežljivaca, privlačenje spolova, obranu teritorija ili primamljivanje plijena; peraje nekih riba imaju bodlje, koje su katkad otrovne, a služe za zaštitu od grabežljivaca. Sve ribe imaju škrge, koje služe za unos kisika u krvotok. Neke ribe uzimaju kisik i na neki drugi način. Dvodihalice, na primjer, dišu zrak koristeći se primitivnim plućolikim organima. Druge ribe apsorbiraju kisik i otpuštaju ugljični dioksid preko kože.

Repna, podrepna i leđna peraja javljaju se pojedinačno duž središnje linije tijela, dok su prsne i trbušne peraje parne. ? aran ima samo jednu leđnu peraju, međutim neke druge ribe imaju dvije ili tri leđne peraje.

LJUSKE
Ribe imaju nekoliko tipova ljusaka. Hrskavičnjače imaju zubaste plakoidne ljuske (kožne zubiće). Neke primitivne koštunjače imaju debele, prilično nefleksibilne ljuske. Takve su ganoidne ljuske rombnog oblika koštunjavki, te slojevite kosmoidne ljuske celakanta. Kao i plakoidne ljuske, one su izgrađene od dentina i tvari slične caklini. Koštunjače imaju tanke ljuske izgrađene od kosti, čiji je jedan kraj utaknut u kožu, a drugi je izložen prema van, cikloidne ljuske imaju glatku izloženu površinu, dok su ktenoidne hrapave ili bodljaste.

Plakoidne su ljuske utaknute u kožu tako da je najširi dio usmjeren prema van te koži daje hrapavu strukturu. Ganoidne su ljuske međusobno spojene te su jedna s drugom povezane vlaknima. Cikloidne i ktenoidne ljuske poslagane su tako da se njihove izložene površine međusobno preklapaju te tako tvore gladak, savitljiv prekrivač

? KRGE
Riblje su škrge smještene u unu­trašnjoj kotnonci na obje strane tijela, odmah iza usta. Kod vecme vrsta svaka se škrga sastoji od koštane ili hrskavične okosnice, koja podupire tkiva proviđena gustom mrežom kapilara. Kad voda uđe u škržnu komoricu. najprije bude očišćena prosijavanjem kroz strukture nazvane škržnim šipčicama. Iza njih se nalaze potpore nazvane škržnim lukovima, koje predstavljaju točke učvršćenja škržnih vlakna. Kako bi se povećala djelotvornost disanja, vlakna na svojoj površini imaju nabore, resice. Plinovi se izmjenjuju preko površine resica, prije no što budu raspoređeni po ostatku tijela. Kod nekih je riba površina resica 10 puta veća od vanjske površine tijela.

Izmjena plinova
Voda ulazi u škrge kroz usta, a izlazi kroz škržm otvor. Prilikom prolaska kroz škrge otopljeni se kisik prenosi preko tanke vanjske membrane kapilara i ulazi u krvotok. U isto vrijeme ugljični dioksid izlazi iz kapilara.

Disanje izvan vode
Održavanjem škržne komore vlažnom, vodozemne skokunice mogu dugo preživjeti izvan vode. One žive u obalnim močvarama te se za oseke mogu naći kako se po izloženoj muljevitoj površini pokreću dobro razvijenim prsnim perajama.

Preuzeto iz knjige "Velika enciklopedija životnja", objavljeno uz dozvolu izdavača Mozaik Knjiga, Savska 66/IV
broj čitanja: 17907

Izabrana riba:

Najnoviji članci:

Najnovije na forumu

Zanimljivi linkovi