Notice: Undefined variable: row_Rubrike in /home/akvarijskeribe/public_html/inc-zaglavlje.php on line 6

Notice: Undefined variable: row_Rubrike in /home/akvarijskeribe/public_html/inc-zaglavlje.php on line 13
akvarij

Cijanobakterije, sluzave iliti modrozelene alge

Rubrika: Promjene na vodi i alge

Započinjem ovo poglavlje njima jer mislim da zadaju najviše glavobolje od svih drugih algi kada se pojave. Teško ih je ukloniti, a štetne su jer mogu prekriti i ubiti bilje. Pogoduje im prekomjerno hranjenje riba, tj. mnogo organskog otpada, neadekvatna rasvjeta (često je tu riječ o prejakoj izloženosti dnevnom svjetlu) te visok udio nitrata.



"Dobiti" ih nije teško: prisutne su posvuda, poput najveće pošasti. U svakom djeliću Zemlje, gdje ima imalo svjetlosti i vlage. Ustavite tek malo vode u posudi kraj izvora svjetlosti i za nekoliko dana vidjet ćete prve zelenkaste tragove nekada bistre vode. Ne, nisu nastali ni iz čega i da, dobro ste u srednjoj školi zapamtili da je to nemoguće. Rješenje se nalazi u činjenici da ih ima i u zraku, u vakoj vodi, na svakoj biljci, kamenčiću i ribi. Pa dakle, i više no laku "uskoče" u vašu posudu.

Prije no što nastavim o njihovoj ulozi u akvarističkom svijetu, te načinima suzbijanja istih, dobro je znati još nekoliko stvari o algama. Namigujem

Na mnogim web stranicama možete nažalost pročitati kako alge spadaju u biljke. To je netočna i već zastarjela tvrdnja. Poput gljiva, i one imaju neke zajedničke osobine s biljkama, ali se pak istovremeno previše razlikuju od njih pa ih svrstavamo, dakle, u zasebne skupine.

Ono što alge (za razliku pak, od gljiva) dijele s biljkama je, da crpeći sunčevu energiju, tj. dio njegovog svjetlosnog spektra, apsorbiraju u sebi potrebnu energiju za proces fotosinteze. U našem "akvarističkom aspektu" posebice nam je zanimljivo kako uz pomoć spomenute fotosinteze bilje i alge koriste CO2 te ispuštaju kisik. Za taj proces neohdan je klorofil (koji, prisjetimo se osnovne škole, "daje" zelenu boju). A taj isti klorofil u mikroalgi nalazimo u 3-5 puta! većoj količini nego u djetelini koja je, od svih viših biljaka, najbogatija istim! Stoga nek nas ne čudi činjenica da su 10x efektivnije u samom procesu fotosinteze, tj. stvaranju kisika. Sretan često se, poput algi, udružuju s gljivama tvoreći lišajeve.

Sličnost s bakterijama im je pak u samoj staničnoj građi te udruživanju u kolonije.

U mikroalgama je zapisana sva naša prošlost, sva budućnost i samo nas naša ograničenost ljudskoga uma i, recimo, tehnologije, priječi u tome da pročitamo sve znanje koje generacijski pohranjuju među sobom. Naime, dan danas nam je nepoznat taj sustav prijenosa informacija u algi. One, naime, velikom brzinom razmjenjuju informacije pomoću replikona (recimo, djelićima DNK-a).

To su definitivno jedni od najstarijih živih organizama na Zemlji. Početak su, a kako se čini, lako bi mogle biti i kraj života. Naime, jedne su od rijetkih živih bića koji su preživjeli černobilsku katastrofu prilagodivši se nevjerojatnom brzinom. Dakle nije teško za povjerovati činjenici da, ukoliko dođe do ikakve katastrofe, one bi preživjele i tako stvorile novu generaciju živoga svijeta, kao što su to jednom već i učinile; njihove tragove nalazimo u stijenju, stare i preko 3,5 milijardi godina! Razmnožavaju se isključivo nespolnim putem (diobom stanica) (podsjećam, ima alga koje se razmnožavaju i spolno). Uz optimalne uvjete, udvostručuju se svakih 20 minuta šokiran i to je svakako najbrže razmnožavanje među svim jednostaničnim algama.

Naravno, tamna strana njihove mogućnosti opstanka je da ih izuzetno teško uklanjamo iz naših akvarija. E, tu sada "uskače" Cico047 koji svojim izuzetnim tekstom temeljenim na vlastitom iskustvu, daje rješenje o lakom uklanjanju bez posljedica na biološku floru naših filtara:
ovdje pročitajte spomenuti tekst

 

autor teksta: jasmina
broj čitanja: 13310

Izabrana riba:

Najnoviji članci:

Najnovije na forumu

Zanimljivi linkovi