Notice: Undefined variable: row_Rubrike in /home/akvarijskeribe/public_html/inc-zaglavlje.php on line 6

Notice: Undefined variable: row_Rubrike in /home/akvarijskeribe/public_html/inc-zaglavlje.php on line 13
akvarij

Ph, KH i CO2 i njihova važnost i ovisnost

Rubrika: Uspostava akvarija

Očito je da je u akvaristici najbitniji element voda. Voda ima svoja fizička (temperatura, boja...) i kemijska (kiselost, tvrdoća, količina otopljenih plinova). Koncetrirat ćemo se na kemijska svojstva vode pošto se ona ne mogu ocijeniti pogledom i mirisom već je za njihovo mjerenje potrebno imati posebne testere (digitalne ili analogne ? listiće). Mijenjanje pojedinog kemiskog svojstva vode direktno utječemo na ostale.

pH

pH nije ništa drugo nego koncetracija otopljenih iona vodika H+ (predznak p znači negativni logaritam koncetracije onoga što slijedi nakon p ? pH, pOH, p[nešto]). pH skala je izmišljena radi lakoće očitanja jer može biti čak do 1x1014 ili 100 000 000 000 000 pa bi to bilo malo nepraktično za očitavanje. Iz navedenog se vidi da je pH skala je logaritamska, što znači da voda od pH 9 ima 10 puta više otopljenih 1+ iona od vode s pH 8.

pH = -log(H+) gdje (H+) znači molarnu koncetraciju vodikovih iona, M = mola/litri

pH skala ima raspon od 0 do 14. pH 7 označava neutralnu vodu. Sve manje od pH 7 se smatra kiselom vodom, a veće od pH 7 lužnatom.

Uglavnom sve slatkovodne tropske ribe se najbolje osjećaju kod pH vrijednosti između 6 i 8.

Nagle promjene pH vrijednosti vode utječu na zdravlje riba, te one ubrzo ugibaju. Problem nastaje i kod dugotrajnog izlaganja povišenom pH (iznad 8.5) jer su u takvim vodama puno opasniji dušični spojevi (nitriti).

Kako je pH vrijdenost vode je izravno povezana s koncetracijom ugljičnog dioksida (CO2) i karbonatnom tvrdoćom (KH), pH možemo smanjiti dodavanjem CO2, dodavanjem kemijskih sredstava (pH-) ili filtriranjem vode kroz treset. Povećanje pH možemo napraviti povećanom aeracijom, koja će istisnuti CO2 iz vode ili dodavanjem kemijskih sredstava (pH+).

 

KH

Među kemijska svojstva vode spada i tvrdoća. Tu razlikujemo "dvije tvrdoće": ukupnu (GH - General Hardness) i promjenjivu ili karbonatnu (KH - Carbonate Hardness).

Ukupna tvrdoća označava količinu otopljenih soli i minerala potrebnih za život organizama u vodi. Izražava se u °dH (1°dH = 17.8 ppm CaCO3). Što je manja vrijednost °dH to je voda mekša. Da bi se tvrda voda omekšala može se nadolijevati destilirana voda čija je tvrdoća 0°dH. (Npr želite li od 100 l vode tvrdoće 20°dH napraviti 10°dH potrebno je 50 l vode izvaditi i zamijeniti destiliranom vodom)

U akvaristici nam je zanimljivija karbonatna tvrdoća, pošto njezina vrijednost direktno utječe na pH vode. Visoka vrijednost KH (izražava se u °KH) djeluje kao zaštita u promjeni pH vrijednosti vode (to svojstvo zove se puferski kapacitet? Što je veći KH, veći je puferski kapacitet i teže je promijeniti pH). Za akvarijsku vodu je najbolje da je KH veća od 4°KH koja osigurava stabilno stanje pH.
KH smanjujemo dodavanjem CO2, spuštanjem pH ili filtriranjem vode kroz treset, a možemo je povećati pojačanom aeracijom vode koja istiskuje CO2 ili dodavanjem NaHCO3 (soda bikarbone).

CO2

Količina otopljenog CO2 u vodi nam je zanimljiva u akvaristici jer je CO2 potreban za rast biljaka. No, ako je prevelika koncetracija CO2 dolazi do velikog pada pH vrijednosti (ispod 5), te ribe umiru. Premala pak koncetracija CO2 uzrokuje propadanje biljaka i moguće povećanje pH vrijednosti preko granice od 9 što također dovodi do smrti riba..

Formula djelovanja CO2 u reakciji s vodom:
CO2 + H2O -> H2CO3 (ugljikovodična kiselina ? koja zakiseljuje vodu, te pada pH)

CO2 također ima značajnu ulogu u kruženju dušika i održavanju puferskog kapaciteta.

Količina CO2 veća od 50g/l izaziva gušenje riba i smrt, a manja od 10g/l nije dovoljna za rast biljaka.

Pošto CO2 ne možemo izravno mjeriti, njegovu koncetraciju možemo izračunati prema tablici mjerenjem pH i KH:

pH

6,0

6,2

6,4

6,6

6,8

7,0

7,2

7,4

7,6

7,8

8,0

KH

previše

optimalno

premalo

0,5

15

9,3

5,9

3,7

2,4

1,5

0,93

0,59

0,37

0,24

0,15

1,0

30

18,6

11,8

7,4

4,7

3,0

1,86

1,18

0,74

0,47

0,30

1,5

44

28

17,6

11,1

7,0

4,4

2,8

1,76

1,11

0,70

0,44

2,0

59

37

24

14,8

9,4

5,9

3,7

2,4

1,48

0,94

0,59

2,5

73

46

30

18,5

11,8

7,3

4,6

3,0

1,85

1,18

0,73

3,0

87

56

35

22

14

8,7

5,6

3,5

2,2

1,4

0,87

3,5

103

65

41

26

16,4

10,3

6,5

4,1

2,6

1,64

1,03

4,0

118

75

47

30

18,7

11,8

7,5

4,7

3,0

1,87

1,18

5,0

147

93

59

37

23

14,7

9,3

5,9

3,7

2,3

1,47

6,0

177

112

71

45

28

17,7

11,2

7,1

4,5

2,8

1,77

8,0

240

149

94

59

37

24

14,9

9,4

5,9

3,7

2,3

10

300

186

118

74

47

30

18,6

11,8

7,4

4,7

3,0

15

440

280

176

111

70

44

28

17,6

11,1

7,0

4,4

20

590

370

240

148

94

59

37

24

14,8

9,4

5,9


(tablica iz free e-knjige Akvaristika)

Iz tablice se da zaključiti da bi za optimalnu količinu CO2 trebalo pH držati između 7 i 7.2, a karbonatnu tvrdoću između 4 i 10°KH (Manje od 4°KH dovodi do premalog puferskog kapaciteta, te pH može jako brzo promijeniti vrijednost što bi dovelo do uginuća riba)

 

Ukoliko je potrebno (a gotovo uvijek je potrebno želite li imati akvarij prepun lijepih zelenih biljaka), CO2 možemo dodati pomoću komercijalnih CO2 rekatora (ili CO2 tabletica) ili samogradnjom (DIY) CO2 reaktora. Koncetraciju CO2 smanjujemo pojačanom aeracijom vode.

Još jedna napomena: ako pH mjerimo ujutro moguće je da ćemo dobiti snižene vrijednosti jer biljke tijekom noći ispuštaju CO2, a pak ako ga mjerimo navečer dobit ćemo više vrijednosti, jer biljke tijekom dana (upaljena lampa) koriste CO2 iz vode.

 

autor teksta: nino
broj čitanja: 31527

Izabrana riba:

  • Panaque nigrolineatus


    To je som, kao Hypostomus plecostomus, jede samo i isključivo biljkice. Voli zelene alge, salatu, grašak.Naraste do max 35cm, znači manji od pleha. Potječe iz voda Amazone. I ne razmnožava se u a ...

    » Panaque nigrolineatus

Najnoviji članci:

Najnovije na forumu

Zanimljivi linkovi